Uzgoj chili papričica

Gnojidba

S obzirom da gotovo svi koristimo supstrate koji su bogati sa svim mineralima potrebnim sjemenu da se razvije, u toj fazi nije potrebna dodatna gnojidba. Vrlo je bitno da uzimate kvalitetne supstrate namijenjene isključivo za uzgoj chili papričice. Time ste omogućili sjemenu da dobije sve što mu je potrebno u toj prvoj fazi razvoja.

Vrijeme gnojidbe započinje u vegetativnoj fazi. Znači u periodu kada biljka stvara stabljike, listove i razvija korijenje.

Kako znati što biljka treba za svoj razvoj? Evo kratki pregled minerala koji su im potrebni.

Dušik potiče rast i razvoj cijele biljke, naročito listova i korijena. Vrlo je bitno da se redovno dodaje u zemlju, osobito u fazi prije vegetacije, kod presađivanja. Odnosno kada se biljka razvija.

Fosfor potiče cvjetanje i sazrijevanje plodova, učvršćuje stabljiku, stimulira rast, sudjeluje u sintezi klorofila. Važan je osobito u fazi stvaranja pupoljaka.

Kalij pospješuje apsorpciju vode, poboljšava otpornost na bolesti i parazite.

Osim ovih nabrojenih elemenata ne smijemo zaboraviti Ca, Mg, S, Fe, i u manjim količinama Mn, Cu, Cl, Zn, Ni, Co.

Gnojiva koja koristite upotrebljavajte ih prema uputama proizvođača jer ih na taj način opskrbljujete sa svime što im je potrebno za kvalitetan razvoj.  Ukoliko imate mogućnosti i znanja, većinu gnojiva možete i sami pripremiti. Mi ćemo vam navesti jedan koji mi redovito koristimo.

Gnojivo od koprive

 Djeluje kao obrana od kukaca i jača otpornost biljaka.

Za pripremu dušičnog gnojiva od koprive uzeti 1kg svježe ili 200g osušene koprive i potopiti u 10l vode. Koprivu u vodi povremeno promiješati i ostaviti da fermentira tijekom 10 do 15 dana odnosno kada prestaje vrenje. Dužina fermentacije ovisi o temperaturi. Tijekom vrelih ljetnih dana fermentacija traje par dana, a tijekom jeseni i proljeća do 15 dana. Fermentacija je završena kada prestane pjenušanje.

Povremeno se sadržaj kante promiješa, najbolje svakog dana. Kantu je prekriti tkaninom kako u nju ne bi upadale mušice i držati na sunčanom mjestu. Sadržaj razvija neugodan miris pa pronađite neki prostor u vrtu gdje vam neće biti “pod nosom”. Nakon završene fermentacije sadržaj kante procijedite i koristite kao gnojivo nakon što ga razrijedite sa vodom.

Ako tom gnojivu dodate gavez i sljez dobili ste gnojivo NPK

1:10 razrijedite kada zalijevate tlo

1:50 razrijedite ako zalijevate folijarno

Na kraju ćemo vam samo poželjeti puno sreće u uzgoju vaših ljutih sadnica


Facebook-square

Bolesti chili papričica

Polijeganje rasada

Ovu bolest uzrokuje nekoliko stotina  vrsta gljivica. Nabrojat ćemo samo neke od njih koje uglavnom napadaju chili papričice. Gljivična oboljenja se najčešće pojavljuju u zatvorenim prostorima. Žive u tlu,a njihovo djelovanje započinje kod povoljnog medija ( vlaga, pH, svijetlost, temperatura .. ).

Phytium – ona zahvaća biljku na području tik uz zemlju i uzrokuje na njoj „vodenu zonu“. Na tom mjestu biljka se lomi i ugiba. U samo 48 sati oštečenja mogu nastati na cijelom rasadu. Pojavljuje se uglavnom u hladnijim i vlažnim  područjima.

Fusarium – vrste Rhizoctonia solani– pojavljuje se najčešće u sunčanim i toplijim mjestima i uzrokuju smeđenje , truljenje i polegnuće biljke.

Phytophtora capsicipojavljuje se u hladnim i vlažnim područjima. Napada korijenov vrat ili sam korijen papričice. Korjen posmeđi ili pocrni. Vrat korijena dobiva tamnozelene prstenaste zone i suženje stabljike.

Ono što je bitno za zdrav rasad je svakako zdravo sjeme. Bez tamnih mrlja na sjmenkama i pravilno skladišteno.

Svako takvo ne zdravo sjeme koje stavljate u zemlju je potencijalni uništavač rasada.

Prije sijanja preporuka je da se sjeme namoći u dezinfekcijsko sredstvo ili ga namočite u otopinu kamilice kako bi ga dezinficirali.

Preventivno biljke možete tretirati fungicidima.

Pripazite  na kvalitetu zemlje.

Nemojte koristiti zemlju koju ste već ranije koristili.

Pepelnica

Jedna od najčeščih gljivičnih oboljenja koju uzrokuje gljivica Leveillula taurica  koja se pojavljuje uglavnom u ljetnim mjesecima kada temperatura prelazi 32 stupnjeva i kada je vlažnost relativno niska (ispod 40-45 %).

a zahvačenoj biljci primječujemo bijele mrlje koji požute, posuše se i otpadnu,a plodovi ukoliko ih je bilo mogu biti netaknuti no i na njima se primjete bijele mrlje.

Ono što se može je preventivno špricanje sa fungicidima na bazi sumpora.

Zahvačeni nasad je vrlo teško spasiti pa se preporučuje otkloniti sve zaražene biljke kako bi zaustavili daljnje širenje. Nakon završetka sezone vrlo je važno i preporučljivo dezinficirati tlo kao i posude, plastenike ili staklenike.

Inače se sama gljivica može začahuriti u tlo i prezimiti pa je s toga vrlo važno obaviti dezinfekciju kako bi se spriječila ponovna zaraza.

Štetnici chili papričica

Cvjetni štitasti moljac ili bijela mušica (Trialeurodos vaporariorum)

Veličina mu je nekih 2 mm i gotovo je neprimjetan prostim okom. Bijele je boje,a tijelo mu je prekriveno voštanim prahom po čemu je i dobio naziv.

Ovaj nametnik je zadnjih godina postao vrlo čest na biljkama kako na zatvorenim tako i na otvorenim prostorima (osobito na paprici i rajčici).

Klimatski uvjeti za razvoj ovog štetnika bi bili topli i vlažni prostori pa se mogu uočiti vrlo rano kod presadnica u manjim grijanim staklenicima i plastenicima. Pogoduje mu visoka vlažnost pa je vrlo važno obratiti pozornost na parametre unutar samog grijanog prostora.

Ličinke štitastog moljca napadaju biljku sa donje strane lista pri čemu joj isisavaju sok otpuštajući „mednu rosu“ i time list odumire. Takvu zaraženu biljku nastanjuju gljivice čađavice i time uništava plod i cvijet.

SUZBIJANJE I LIJEČENJE

Postoji kemijsko i biološko suzbijanje ovog nametnika. Svakako je vrlo važno primijetiti ovog nametnika što ranije i krenuti u suzbijanje.

Jedna od korisnih parazita je osica Encarsia formosa. Ona se laboratorijski uzgaja i koristi se za biološko suzbijanje štitastog moljca.

Osice odlažu jajašca u kukuljice štitastog moljca i time se razmožavaju, a time i uništavaju ličinke štitastog moljca.

Jedna od preventivnih načina je postavljanje žutih ploča iznad biljke. One ih privlače i na taj način ih je moguće riješiti.

Lisne uši

štetnici

Jedne su od najčešćih nametnika koje napadaju gotovo sve vrste biljaka pa tako i chili papričice. Vrlo su invazivne, brzo se razmnožavaju, imaju velik broj generacija, a štete mogu biti velike. Veličina im je između 2-4 mm. Napadaju uglavnom mlade listove pa su zbog toga i dobile naziv „lisne uši“. Hrane se sokom iz biljke i na taj način biljka slabi počinje uvijati listove i odumire. Možemo ih vidjeti na plodovima, stabljikama kao i na korijenu biljke i cvjetovima.

Ono što je važno napomenuti da lisne uši luče tzv „mednu rosu“ i prouzrokuju dodatno gljivična oboljenja. Dolazi do pojave stvaranja „gljivice čađavice“. Isto tako veliki su prenosnici virusa.

Uvjeti koji im pogoduju su temperatura između 20-30 stupnjeva i vlažnost iznad 60%. Visoke temperature i sušni period im ne pogoduje pa će se količina uši zasigurno smanjiti.

METODA SUZBIJANJA LISNIH UŠI

Ukoliko se odlučite na prirodan način (kao i mi) suzbijati pojavu lisnih uši vrlo je važno saditi pokraj chili papričice biljne saveznike kao što su korijander, lavanda, buhač, dragoljub, neven. Te biljke svojim mirisom odbijaju lisne uši.

Postoje razni prirodni pripravci o kojima ćemo dodatno pisati, no svakako preporučujemo upotrebu koprive koju potapate u vodi na NE DUŽE OD 24 SATA kako ne bi izgubila svoja insekticidna svojstva Poprskati ih po biljci u koncentraciji  1:10. Možete pokušati i pripravcima od neem-a, suhih chili papričica, bijelog luka ili pelina.

Presadnice chili papričica

presadnice
Sadnja, vrijeme, tlo, gnojidba, zalijevanje…
Kada presadnice dobiju prva tri do četiri prava listića znamo da je vrijeme za presađivanje. Ne brojimo kotiledone jer oni će otpasti s vremenom. Znamo da se iz kotiledona razvijaju pravi listovi. Zato dobro obratite pažnju.
Kada je idealno vrijeme za presađivanje?
Svakako kada prođu opasnosti od kasih mrazeva (ako presadnice presađujete na otvorenom) i kada je temperatura viša od 15 stupnjeva. Ispod te temperature biljke usporavaju rast ili se totalno prestaju razvijati.
Da li u plastenik, veču teglu,na izboru je svakog od nas. No ono što svakako moramo znati da će naše presadnice trebati puno snage i dobre uvjete kako bi se pravilno i zdravo razvijale.
Tlo bogato dušikom ali i drugim mineralima idealno je za uzgoj chili papričica. S toga je potrebno obogatiti tlo ili osigurati zemlju koja je već pripremljena za presađivanje.
Mnogi svoje chilie presađuju u vrt pa je dobro skrenuti pozornost da ga presadite pokraj njegovog srodnika  jer će tako imati uzajamnu korist ( češnjak, brokula, luk, mahunarke, bosiljak, origano ).
Za one koji presađuju u tegle, bitno je znati da će biljke trebat češće zalijevati (osim ako koristite zemlju bogatu kokosovim vlaknima koja zadržava vlagu) i dobro ih prihranjivati.
Tlo mora biti humusno, dobro propusno, neutralne kiselosti i rahlo.
Presadnice je potrebno umetnuti u dubinu dovoljno duboko kako bi donji listovi bili gotovo uz samo tlo. Nakon presađivanja dobro ju zaliti.
Što se tiče samog vremena gledajte da biljka ne bude izložena jakom suncu  kao ni udarima jakog vjetra. Vjetar bi ju mogao slomiti ili pak iskriviti rast biljke,a vrlo jako sunce bi moglo spaliti nježnu biljku. U ljetnim mjesecima ili pak kod visokih temperatura, dobro je napraviti zasjenu koja će ublažiti temperaturu i na taj način zaštititi biljku da ne izgori.  Chili voli temperaturu do nekih 29 stupnjeva .
Gnojidba započinje u fazi razvijanja korijena, stabljike i listova (vegetativna faza). Koristite gnojivo koje je namijenjena za tu fazu. U gnojidbi budite isto tako pažljivi jer pretjerana gnojidba može biti štetna. Koristite preporučene količine  gnojiva, a dognojavanje prema preporuci proizvođača.
Kada biljka počinje razvijati cvijetove i u fazi je zametanja, prilagodite gnojivo toj fazi.
Tada biljka traži veće količine kalcija pa svakako potražite takvo gnojivo bogato njime.
Zalijevanje je vrlo bitno, osobito u ljetnim mjesecima. Nikada biljke nemojte zalijevati po jakom suncu. Preporučujemo rano ujutro ili kasno uvečer. Kišnica ili odstajala voda je idealna.
Hladna voda može uništiti biljku. Ne zalijevati po listovima već oko biljke. Odličan je kap po kap sistem koji direktno vlaži zemlju i korijen biljke.

Savjeti i trikovi za DIY-uzgoj chili-a

Savjeti i trikovi za DIY-uzgoj chili papričica u stanu, kučnom
vrtu, na balkonu ili terasi Sjeme chilija se u osnovi može sijati
tijekom cijele godine. Međutim, mi preporučujemo sjetvu od sredine
prosinca do kraja ožujka. Zbog manjka svjetla u zimskom periodu,
preporučuje se koristiti umjetno svjetlo što na žalost nije
povoljno. Rana sjetva osigurava potrebno vrijeme za razvoj biljaka i
dozrijevanje sve do jeseni. Iako postoje sorte koje brzo rastu i
dozrijevaju, večina sorti zahtjeva 100 ili više dana od cvatnje pa
sve do žetve. Za uspješno klijanje korisno je namočiti sjemenke u
otopinu čaja od kamilice. Čaj od kamilice „desinficira“ i
umekša sjemenke, što ih čini otpornijim na neželjene bakterije i
gljivice. Dovoljno je 24 sata. Sjeme možete saditi u bilo koju
posudu. Bilo u mini plastenik, čaše od jogurta, posude od jaja,
tegle, stiropor itd. Izbor zemlje nije beznačajan za uspješnu
kultivaciju. Najbolje je koristiti visoku kvalitetnu „starter“
zemlju od treseta od kokosa što se pokazalo kao najbolja varianta.
Sjemenke sadite u dubinu od 0,5-1cm. Optimalna udaljenost između
sjemenke ne postoji ali se preporučuje u razmaku od 2 do 5cm što
olakšava kasnije presađivanje. Nakon sjetve ih držite na toplome.
Ideala je 24-30°C. Najbolje je imati grijanu podlogu. Kako bi se
spriječila mogućnost stvaranja plijesni, potrebno je redovito
provjetravati. Posebice kada uzgajate u miniplasteniku. Pikiranje i
presađivanje U idealnim uvjetima sjeme počinje klijati u razmaku od
1-3 tjedna ovisno o sorti i sjemenu. Ako nakon 6 tjedana još uvijek
ne klije onda možete smatrati neuspješnim. Posebice iz roda
Capsicum Chinense zahtjeva duže vrijeme klijanja. Nakon što
proklije potrebno je puno svjetla. Najbolje je sunčevo svjetlost.
Bez dovoljno svjetla biljke ne uspjevaju. Ako ne možete uzgajati na
sunčanom mjestu onda si možete pomoći sa umjetnom svjetlom što na
žalost nije jeftino, ali se isplati. Izvor svjetlosti treba visjeti
iznad biljaka na udaljenosti od 15-20cm i to do 12-18 sati dnevno!
Nakon drugog/trećeg para lista (bez kotiledona) biljke trebaju više
mjesta. Kod odvajanja biljaka pripazite da se korijen ne ošteti. Za
biljke sada počinje stresno razdoblje. Zato pripazite kako rukovate.
Većina ljudi ih presađuje u manje tegle. Nerazvijene biljke treba
razvrstiti. Nakon pikiranja, biljke se moraju oporaviti na sigurnom,
sunčanom i toplom mjestu. Presađivanje ili sadnja Kako bi se
osigurao uravnotežen rast, preporučljivo je biljke pravovremeno
presaditi. Odaberite teglu ili veći lonac koji ima 6-8cm veći
promjer nego prijašnja tegla. Većina chili sadnica je dovoljno dva
puta presaditi. Iz klijališta u teglu od 8-10cm i jednom u teglu od
20-30cm promjera. Svakako preporučujemo: veća teglaveći
korijenveći urod. Biljke bi
trebale sljedeća 4 tjedana biti dobro opskrbljene hranjivim tvarima
kako bi energično rasle u novom supstratu. Tko kupuje zemlju u
trgovini ne treba se pre više brinuti oko gnojenja jer većina
zemlje zadržava dovoljno minerala i gnojiva za 4 tjedna. Pre više
gnojenja može biti problematično pa čak i kobno za biljke.